UZGOJ POVRĆA U ZAŠTIĆENIM PROSTORIMA - napravivrt.hr
Search
Search

UZGOJ POVRĆA U ZAŠTIĆENIM PROSTORIMA

28. 10. 2020

Proizvodnja povrća moguća je tijekom cijele godine. Kad stignu prve hladnoće, razmišljamo o tome što je potrebno učiniti da bi se i tijekom zime na tanjuru našlo domaće povrće. To nije nemoguće – treba samo izabrati pravi oblik zaštićenog prostora za uzgoj biljaka. Najčešće se odlučujemo na zaštićene prostore kao što su plastenici, tople gredice, tuneli i zimski vrtovi. Što ćemo odabrati ovisi od naših potreba, mogućnosti i želja.

Zaštićen prostor je naziv za objekt namijenjen proizvodnji povrća, cvijeća, jagoda, aromatičnih vrsta i presadnica u vrijeme kada to nije moguće uzgojiti na otvorenom polju. Izgrađeni su od transparentnih materijala (stakla, plastičnih ploča ili folija) za uzgoj bilja. 

Zaštićeni prostori omogućavaju biljkama optimalne uvjete rasta i razvoja tijekom cijele godine. Najinteresantniji su u zimsko vrijeme kada bez zaštićenih prostora gotovo nije moguće uzgojiti povrće. Zaštićen prostor u vrtu može biti svaki prostor kojim biljke štitimo od negativnih vremenskih utjecaja. 

Tu ne spadaju samo staklenici i plastenici, već i tople gredice, visoki i niski tuneli, a i zimski vrtovi. Plastenici mogu biti raznih veličina, grijani ili ne, a s obzirom na materijal koji ih pokriva postoje i staklenici. Mogu biti pokriveni i folijom. Svako pokrivalo ima svoje prednosti i nedostatke, a od naših očekivanja, zahtjeva i financijskih mogućnosti ovisi za kakav ćemo se tip odlučiti.

Tri osnovna pravila

Kada trebamo donijeti odluku koji oblik zaštite izabrati, moramo uzeti u obzir tri osnovna pravila:

  • Što je prostor veći, u njemu je lakše nadzirati temperaturu i vlagu u zraku, a manja su i dnevno-noćna temperaturna odstupanja, koja povrće i sadnice ne vole. 
  • Zaštitni prostor je zaštićen i od kiše, što znači da ćemo biljke u njemu morati redovito zalijevati. Na to se moramo pripremiti prije nego što zaštitu postavimo. Taj ćemo si posao znatno olakšati ako je voda u blizini. Osim toga moramo se prije zime pobrinuti da ispustimo vodu iz cijevi koje nisu dovoljno duboko u zemlji te da svu instalaciju zaštitimo od zimske hladnoće.
  • Za zdravlje biljaka najvažnije je pravilno prozračivanje prostora. Zbog zalijevanja, temperaturnih razlika između dana i noći te disanja biljaka zračna se vlaga u zaštićenim prostorima intenzivno skuplja. Budući da uzgajivači zaštitne prostore najčešće postavljaju zato da bi biljkama osigurali toplinu, obično se boje prozračivanja. Treba znati da zelene ljubimce od bolesti najbolje zaštitimo upravo zračenjem zaštićenih prostora. Zračiti treba što ranije ujutro, a za sunčana se dana pobrinemo da se zrak ne zagrije previše jer razlika u temperaturi može prouzročiti puno nevolja. 

Sadnja u plasteniku

Kod pripreme tla za uzgoj važno je da ga dobro pognojimo organskim gnojivom s dugotrajnim djelovanjem u obliku peleta Plantella Organik. Za 50 m2 dovoljna je mala vreća od 7,5 kilograma.

Zimi u plasteniku odlično uspijevaju matovilac, špinat, blitva, mladi luk, peršin, a i mnoge vrste začinskog i aromatičnog bilja.

U listopadu u plastenik možemo posaditi i korabicu koja će sazrijeti i ako prostor ne budemo grijali. Rukolu ćemo u plasteniku moći rezati tijekom čitave zime, a vrlo će dugo uspijevati i mjesečna rotkvica, koju možemo rano posijati i na proljeće. Korijene zimskog radiča sadimo postepeno da bi ga mogli imati tijekom čitave zime.

Grijanje plastenika planiramo samo u razdoblju uzgoja presadnica. 

Nedostaci zaštićenih prostora:

  1.   Nije moguće provoditi plodored zbog ograničenog prostora
  2.   Ograničena je primjena mehanizacije 
  3.   Povećana je potreba za energijom i drugim resursima
  4.   Velika investicija

bacc. ing.agr. Milica Sekulić, stručni savjetnik Plantella, Unichem Agro d.o.o.