Search
Search

Branje povrća za zimnicu

23. 8. 2017

Berba povrća je nagrada za uloženi trud i dobra berba predstavlja najveće veselje vrtlaru koji s ljubavlju i pažnjom njeguje svoje biljke od sjetve i sadnje do berbe. Ovih dana započinjemo s intenzivnim ubiranjem plodova i potrebno je plodove adekvatno uskladištiti. Neke se vrste povrća mogu ukuhati za zimnicu, dok druge pripremaju za kiseljenje ili zamrzavanje, a začinsko i ljekovito bilje suši se i kao takvo sprema. Prilikom berbe važno je da plodove ubiremo za suha vremena. 

Ubiranje plodova i čuvanje

Zbrajamo štete u vrtovima koje nam je napravila suša i visoke temperature. Ipak, većinom su zadovoljavajući rezultati s korjenastim  i plodovitim povrćem a preostaje nam ubiranje plodova u pravo vrijeme i pametno čuvanje.

Kod spremanja plodova za zimnicu  vrijedi nekoliko pravila koja nam pomažu da čim bolje sačuvamo sve bogatstvo kojeg su biljke sakupile. Važno je plodove ubrati u pravo vrijeme tj. kada su tehnološki zreli. To je trenutak  kada biljka završi sa svojim vegetativnim rastom. 

Korjenasto povrće ubiremo kada je odgovarajuće veličine za vrstu i sortu jer kada je premaleno, još nije uskladištilo sve hranjive tvari, a kad je preveliko, često ponovo troši u sebi skupljene hranjive tvari. Predebelu ciklu treba dulje kuhati i s time se gubi više vitamina. Dobro je da korjenasto povrće pokušamo sačuvati u pijesku, piljevini, lišću...

Mrkva se ne čisti vodom. Lišće se odreže tako da ostane barem centimetar peteljki, što je osobito važno kod cikle gdje peteljke trebaju ostati duge oko 5 cm. Tako će se tijekom skladištenja, a i kasnije kod kuhanja, izgubiti puno manje dragocjenog soka. 

Ako se odlučimo za zamrzavanje ili ukuhavanje zelenog povrća, moramo ga pripremiti i spremiti čim prije nakon vađenja i branja, a po mogućnosti već isti dan. Odjednom zamrzavamo manje količine da bi se što brže zamrznule. Neki zamrzivači imaju posebnu funkciju koji u vrijeme smrzavanja snize temperaturu, a to je potrebno za očuvanje čim veće količine hranjivih tvari. Presporo zamrzavanje znači veliki gubitak upravo najkorisnijih vitamina kod otapanja.

Plodovito povrće najčešće kiselimo (krastavci, paprika..), ali i pripremamo razne varijante umaka od rajčice, patlidžana  koji nam u zimskim mjesecima vrate miris ljeta.

Lisnato povrće treba  brati  u  ranim jutarnjim  satima, dok je još  vlažno od rose, jer će tako  ubrano najduže ostati svježe.

Začinsko bilje peršin, metvicu, bosiljak  najčešće sušimo, ali je dobar način i zamrzavanje. Možemo koristiti kalupe za led u koje stavimo začinsko bilje s vodom i čuvamo u kockama do upotrebe. 

Vrijeme berbe

Ako smo  se tijekom vegetacije pridržavali Sjetvenog kalendara bilo bi dobro da i berbu obavimo u dane pogodne za odgovarajući dio biljke (korijen, plod, list ili cvijet) jer će se povrće bolje održati uskladišteno. Isto tako je važno i doba dana za pojedine  vrste.

Neke vrste povrća mogu na gredicama ostati do Božića

Lisnato zeleno povrće poput salata i kupusnjača najbolje je jesti što svježije. Mnogi već od druge polovice rujna nadalje primjenjuju razne načine skladištenja jednih i drugih jer žele do kraja listopada pospremiti i očistiti čitav vrt. Greška. Nemojte žuriti jer nema nikakvog razloga za žurbu.

Neko povrće poput kupusa, kelja, pa i radiča u glavici, može bez ikakvih poteškoća ostati na gredicama sve do Božića da se može svježe konzumirati. Povrće koje ostavljamo potrebno je dohranjivati. Zalijevanje tekućim gnojivom Bio Plantella Vrtom pospješit ćemo brže sazrijevanje ploda. Biljke će duže donositi plod i bit će otpornije. 

Dolaskom hladnoće količina korisnih tvari u lišću se još poveća jer se time biljke od nje štite. Mnogi se boje da prije zime neće moći prekopati vrt. Ništa zato. Nema u tome ničeg lošeg, čak je i bolje da dio vrta ostane netaknut kao zasebna oaza u vrtu za mnogobrojne korisne organizme koji će tamo prezimiti. 

Milica Sekulić, agronom - stručni savjetnik Unichem Agro