Štete u voćnjaku i povrtnjaku
3. 1. 2018
Poslova u voćnjaku i povrtnjaku je u ovom trenutku manje, ali
to ne znači da potpuno zanemarimo pregled naših biljaka. Štete na biljkama mogu
nastati zbog niskih temperatura (pucanje kore i grana zbog leda, snijega..), jakih vjetrova (lomljenje
grana i čupanje cijelih sadnica), štetnika (štete od miševa, voluharica,
zečeva, srna...). Važno je nastale štete
sanirati, a voćnjak zaštititi od napada glodavaca na adekvatan način.
Šteta od divljači
Najčešće su napadnute mlade sadnice zbog svoje sočnosti. One mogu biti izgrizene samo s jedne strane ili oštećenja mogu biti prstenasta, što je mnogo opasnije. Prstenastim oštećenjem narušava se transport hranjivih tvari i sadnica se suši. Sadnica može biti izgrizena ispod spojnog mjesta i tada nema mogućnosti oporavka. Kod oštećenja iznad spojnog mjesta, u ovisnosti od stupnja oštećenja, treba pristupiti precjepljivanju, saniranju rane ili uklanjanju stabla ispod mjesta oštećenja.
Voluharice se hrane korijenjem u zemlji i korom debla. Vrlo se često tek u proljeće utvrdi da su se sadnice osušile jer su im voluharice izgrizle korijen. Tijekom zime često pojedu sve preostalo povrće na vrtu, gomoljasto poput mrkve i peršina, ali i ostalo, poput korijenja kupusnjača. Stoga kontrolirajte preostalo povrće na vrtu tijekom zime i spašavajte biljke na prvi znak da joj nešto jede korijenje. Osim korijenje, izvana grickaju listove radiča, kupusnjača.
Divlji zec je izuzetno opasna štetočina u
mladim nasadima gdje čini velike štete, a posebno u nasadima jabuke. Štete
pričinjava glodanjem kore mladih voćaka. Aktivan je već tokom jeseni, nakon
opadanja lišća. Nakon što padne snijeg i nestane druge hrane, mladi voćnjak mu
postaje siguran izvor hrane. Tokom zime, kada je veliki snijeg i kada se
uhvatila pokorica, zec može dohvatiti i niže grane i u potpunosti ih ogoliti.
Oštećenja od zeca se prepoznaju po tome što su glatka, a ako su oštećenja
hrapava, štetu je pričinila srna.
Zaštita od štetočina
Stalno
praćenje aktivnosti glodavaca i zečeva je naša obaveza u cilju zaštite voćnjaka
i postizanja dobrog uroda. Brojne su
mjere koje možemo koristiti u cilju suzbijanja ovih štetočina: preventivne,
mehaničke, biološke, kemijske mjere. Mjere zaštite trebaju biti stalna
aktivnost u voćnjaku.
Kao zaštitu
od zeca potrebno je voćnjak ograditi. Prilikom podizanja ograde mrežu treba
ukopati najmanje 30 cm, a visina mreže treba biti do 150 cm. Svako pojedinačno
stablo može se zaštiti zamotavanjem različitim materijalima kao što su slama, juta, mrežice .... Možda su najbolji izbor mrežice
koje se mogu kupiti kao namjenske ili koristiti građevinsku mrežicu.
U manjim nasadima
tijekom zime dobro je ugaziti snijeg oko
sadnica, što miševima onemogućava kretanje kroz snijeg.
Oštećenja na stablima voćaka
Zbog leda i velike količine snijega dolazi do pucanja grana na stablima voćaka. Najbolje je nakon oborina snijeg otresti, a kada se štete već dogode oštećena mjesta potrebno je zaštititi voćarskim voskom.
Vosak kao što je Bio Plantella Arbosan smola mora biti gust, kompaktan i da se brzo suši. Na ovaj način pomažemo da biljka
lakše podnese oštećenja te da tkivo bolje i brže zaraste bez posljedica u novoj
vegetaciji.
Krajem studenog premazali smo debla voćaka Bio Plantella Protektom koji nam pomaže da se pod korom voćaka ne nastane štetnici ali i da za toplog-sunčanog vremena biljka ne krene s kolanjem sokova. Radnja premazivanja može se obaviti i sada jer bijela boja premaza odbija sunčeve zrake, ali i štiti deblo-koru od lišajeva i gljivica.
Milica Sekulić, agronom - stručni savjetnik Unichem Agro