Povrtnjak u jesen - napravivrt.hr
Search
Search

Povrtnjak u jesen

2. 9. 2019

Zimske salate

Gredice prije sjetve salata koje prezimljuju samo prorahlimo i pripremimo za sjetvu. Ne gnojimo, nego to učinimo tek na proljeće. Sorte koje prezimljuju najbolje je sijati neposredno na stalno mjesto jer tako bolje prezime. Unatoč svemu vrijedi pravilo da ih sijemo u redove koji trebaju biti na udaljenosti od 30 cm. Naime, na proljeće je najvažniji posao okopavanje i rahljenje zemlje oko biljaka. Često je jesen duga i topla pa i korov ima dovoljno vremena za rast i razvoj. Puno ga lakše odstranimo ako su biljke zasijane u redovima.
Vrlo je teško odrediti pravi datum sjetve jer kod nas zima može početi već u listopadu ili se jesen razvuče u studeni. Salata najbolje prezimi s četiri do pet listova,stoga predlažem dva termina sjetve. Salate krhkih listova prvi put sijemo sredinom rujna, a one mekih listova koji tjedan kasnije, a ako se toplo vrijeme nastavi, sjetvu ponovimo još na početku listopada. Ako imamo poteškoća s puževima, gredice zaštitimo s Bio Plantella Gelom protiv puževa. Pazimo da mjesta na koja smo zasijali salatu ostanu otkrivena. Salatu preko zime ne prekrivamo jer te sorte salate prezimljuju. Bolje ih je na početku prvih hladnoća jednom ili najviše dvaput zaliti pripravkom Bio Plantella Vrt da bi same bile dovoljno otporne i čvrste te da bez poteškoća prežive hladnije zimske dane. Na proljeće je čim prije okopamo, pognojimo, a kad opazimo prve znakove rasta, prekrijemo je. Ne treba pokriti čitav usjev da ne bi sva salata dozrijela istovremeno.

Rukola i azijske lisnate biljke

Kako ne bi sijali samo salatu, vrijeme je da ponovo posijemo rukolu, a možda i da se okušamo s azijskim lisnatim biljkama. Ljeti imamo previše poteškoća s dosadnim buhicama  da bi imalo smisla sijati ove zeljaste biljke koje brzo rastu. A i same biljke nisu baš oduševljene ljetnim vrućinama i brzo odu u cvat. Ali sada je vrijeme da si njima opet obogatimo jelovnik. Biljke iz porodice krstašica sadrže i puno korisnih tvari koje su osobito važne za jačanje otpornosti organizma. A to je najvažnije upravo prije zime. Zato će rukola (zajedno s azijskim lisnatim biljkama) biti dobrodošla u našoj jesenskoj prehrani. Osobito preporuočam sjetvu divlje rukole koja kod nas uobičajeno prezimi. Rukolu i azijske lisnate biljke sijemo u redovima, da bi ih lakše rezali, opskrbljivali i štitili od korova.
Možemo ih čak sijati među redove salate koja prezimljuje, ali ih kasnije moramo  redovito brati i ne smijemo im dozvolit i da bacaju sjenu na tek iznikle mlade biljčice salate. Rukola i azijske lisnate biljke odlične su i za zelenu gnojidbu pa ih bez grižnje savjesti možete ukopati, ako ih ne uspijete sve pobrati i pojesti. Budući da obje vrste spadaju u rod krstašica, iduće godine na tom mjestu ne smije rasti kupus, cvjetača i druge biljke iz porodice kupusnjača. Možemo posijati i biljke čije se mlado lišće jede kao salata. Mlade listove režemo redovito i uživamo u svježoj salati posebnog, drugačijeg okusa jer mješavina sadrži različiite biljke, od salate do rotkvice, blitve, rukole i još mnogočega.

Spremanje uroda

Na vrtu se sada posprema trud i rad tekuće godine. Kod spremanja vrijedi nekoliko pravila koja nam pomažu da čim bolje sačuvamo svo bogatstvo kojeg su biljke sakupile. Korjenasto se povrće sprema u za njega najbolje doba. Kad je premalo, još nije uskladištilo svo bogatstvo sunca i zemlje, a kad je preveliko, često ponovno troši u sebi skupljene hranjive tvari. Predebelu ciklu treba dulje kuhati i s time se gubi više vitamina. Dobro je da čim više korjenastog povrća pokušamo sačuvati u pijesku, piljevini, lišću ili možda čak u jami. Za skladištenje je, ako je ikako moguće, urod najbolje iskopati po suhom vremenu da bi mogli rukama odstraniti čim više zemlje. Mrkva se ne čisti vodom. Lišće se odreže tako da ostane barem centimetar peteljki, što je osobito važno kod cikle gdje peteljke trebaju ostati duge oko 5 cm. Tako će se tijekom skladištenja, a i kasnije kod kuhanja, izgubiti puno manje dragocjenog soka.
Ako se odlučimo za zamrzavanje ili ukuhavanje zelenog povrća, moramo ga pripremiti i spremiti čim prije nakon iskopavanja, a po mogućnosti već isti dan. Odjednom zamrzavamo manje količine da bi se što brže zamrznule. Neki zamrzivači imaju posebnu funkciju koji u vrijeme smrzavanja snize temperaturu, a to je potrebno za očuvanje čim veće količine hranjivih tvari. Presporo zamrzavanje znači veliki gubitak upravo najkorisnijih vitamina kod otapanja.
Miša Pušenjak