Popis često postavljanih pitanja

Fiziološka motnja se pojavi zaradi prevelikih temperaturnih razlik med dnevom in nočjo, kadar zalivamo pregrete rastline s hladno vodo in če rastline prekomerno zalivamo tudi po listih.

Bolest se zove američka pepelnica ogrozda i najprije se pojavila na ogrozdu, a kasnije je počela napadati i ribiz. K nama je došla iz Amerike, otuda i ime. Budući da se javlja na ribizu redovito svake godine, nazivamo ju i pepelnicom ribiza.

Bolest se javlja na plodovima za vrijeme dozrijevanja. Kod jagoda se prepoznaje po udubljenim crnim pjegama, a kod crvenog ribiza i američkih borovnica po ružičasto obojenim sporama na plodovima.

Najopasnija bolest graha. Ako je zaraza prisutna već na sjemenu, biljke neće proklijati. Kasnija zaraza dovodi do lošijeg, unakaženog usjeva.

Štitasti moljac ili bijela mušica aktivna je u razdoblju od svibnja do rujna, a najčešće napada patlidžan, lubenice, dinje, papriku irajčicu.

Bolesti stabljike kao što su: rak kore, odumiranje stabljika i sušenje grana uzrokuju odumiranje rodnih izbojaka.

Može ga se prepoznati po sitnim rupama na listovima biljaka. Maleni, crni, kukac od 2 mm siše list te skoči ukoliko se netko približi listu.

Bolest napada ponajprije ruže koje rastu u nepovoljnim uvjetima: u vlažnom tlu i u sjeni, gdje nemaju dovoljno sunca.

Grahov žižak je pipa ovalna oblika, veličine od 3 do 4,5 milimetara, gotovo crne boje. Može ga se pronaći u ostavama i skladištima s grahom. Tamo ženke polažu jajašca među zrnje, a bjelkastožute ličinke sa smeđom glavom i savijenim tijelom ukopavaju se u njih i rade šupljinice. U jednom zrnu može biti do dvadeset ili trideset ličinki!

Ponekad se na našem travnjaku pojavi i hrđa. Prilikom agresivnijeg napada travnata površina izgubi boju i uvene.

Hrđa pelargonija radi mnogo štete na običnim pelargonijama, a druge biljke ne ugrožava. Širi se sporama.

Pojava hrđe ruže u velikoj mjeri ovisi o vašoj njezi. Posebno je opasna kod nedostatka kalija, u hladno proljeće nakon kojeg slijedi suho ljeto ili za hladne zime.

Jabučna pipa je štetočina koja se na voćki češće javlja, ponajprije blizu šuma. Pipe prezimljuju u šumi ispod kore, lišajeva i mahovine.

Tripsi su mali kukci s uskim resastim krilima. Tijelo je svijetlosmeđe do tamnosmeđe boje. Spadaju među bitne prijenosnike virusa i tijekom vrućih ljeta prava su napast. Štetočine možete pronaći na svim biljnim organima, najčešće na cvjetovima i listovima.

Koprivina grinja voli napadati ruže, ponajprije u toplim ljetnim danima. Štetu čini sisanjem listova.  Isisani listovi posive, a biljka zaostaje u rastu i cvjetanju. Ako se izrazito zahvaćena biljka samo dotakne, počne joj otpadati lišće.

Korijenske uši rade štetu sisanjem biljaka, koje zaostaju u rastu ili propadaju. Korijenske uši javljaju se od travnja do rujna.

Iako se korovi dijele na štetne i ostale korove, na njegovanom su travnjaku baš sve neželjene biljke štetne jer travi oduzimaju vodu, hranjive tvari, toplinu i svjetlost.

Gljivice prezime na izbojcima i pupoljcima biljaka domaćina, a pri kraju zime zaraze listove koji su još u pupoljcima. Kad primijetite znakove kovrčavosti lista breskve, listovi su već sasvim prekriveni gljivicama.

Krastavost je najopasnija bolest jabuka i krušaka. A na breskvama se može pratiti krastavost breskve. Opasna je ponajprije kod srednje kasnih i kasnih sorti bresaka i nektarina te tamo gdje se dulje zadržavaju vlaga i jutarnja rosa.

Krtica inače živi pod zemljom, zato ju vidimo vrlo rijetko. Iako se tako trudi sakriti, na kraju se izdaje sama – krtičnjacima. Naime, kad pod zemljom kopa rovove, glavom izgura zemlju na površinu i napravi krtičnjake.

Krumpirove zlatice su najznačajniji štetnici krumpira, a napadaju i patlidžan. Odrasle kukce prepoznajemo po značajnim crno-žutim linijama, a ličinke su crvene do narančaste sa crnom glavom. Štetnik na usjevu može napraviti puno štete.

Na gornjoj strani lista kruške obično se u lipnju pojave karakteristične crvene pjege. Na istome mjestu na donjoj strani mogu se primijetiti žućkaste kraste, sorusi.

Kupusna mušica srčikarica najviše štete radi na kupusu i cvjetači, a ugrožava i ostale kupusnjače. Štetočina ima jedva jedan i pol milimetar, ima smeđe prsište i žućkasti zadak. Njezina bijela do žuta ličinka, koja doseže dva i pol milimetra, prezimljuje u tlu, a u proljeće se zakukulji.

Gusjenice kupusne sovice su izuzetno velike i mogu biti gotovo 5 cm dugačke. Prvo su zelene, a onda potamne.

Kupusov bijelac (Pieris brassicae) je leptir s bijelim krilima i crnim rubom krila. Na krilima uočavamo prepoznatljive točke. Pojavljuje se 2x do 3x godišnje. Prvi leptiri počnu letjeti u travnju i početkom svibnja.

Na listovima se oblikuju okrugle, prilično velike pjege s usporednim krugovima. Pjege se povećavaju i međusobno spajaju. Ponekad se pjege spoje i pocrne.

Lisne uši mogu biti žute, zelene ili crne, neke su krilate, a neke bez krila. Iz listova i mladih vršaka sišu sok, zato se oni deformiraju, biljka se slabo razvija i prilikom snažnog napada čak propada.

Lukova muha je jedna od najopasnijih lukovihnametnika. Počinje letjeti već u travnju, a najviše štete učini za vrijeme vlažnih i kišnih proljeća te brzo uništi čitav prinos.

Mahovina je veliki neprijatelj travnjaka jer se jastučići mahovine brzo šire i oduzimaju travi sve potrebne hranjive tvari, zrak i vodu. Zato je vrlo bitno da mahovinu suzbijate pravodobno i odmah.

Štetočina se javlja na različitim ukrasnim biljkama, ali i na trešnjama i ostalom koštičavom voću. Na donjoj strani listova primjećuju se bjelkaste životinjice koje se hrane na lisnim žilama.

Kad se drvo rascvjeta, primjećuje se da su mnogi cvjetovi posmeđili i osušili se. Može se dogoditi da se osuše cijeli cvatovi.

Mravi, kao i svi kukci koji žive u većim zajednicama, prilikom traženja hrane primjenjuju poseban način sporazumijevanja i označavanja puta. Ako dobro poznajete njihovu logiku, možete im uspješno presjeći put.

Od svih kukaca koji se mogu pojaviti u stanu, muhe su najčešća vrsta. Štetočina se zadržava blizu čovjeka, posebno zbog iznimne prilagodljivosti na različita okruženja.

Znakovi nedostatka željeza javljaju se ponajprije na mladim listovima kao kloroza, što znači da su lisne žile zelene, a između njih je list požutio.

Ako su na travnjaku mrlje nepravilnih oblika, stvarno različite mrlje, najvjerojatnije ste travnjak neravnomjerno pognojili.

Kod zaraze običnom pjegavošću lista na listovima se pojavljuju mnogobrojne okrugle smeđe do crvene mrlje sa svjetlijom sredinom. Kod crvene pjegavosti nastaju smećkaste do crvenkaste mrlje bez svijetle sredine. Često se na listovima pojavljuju obje pjegavosti istodobno. Obje su bolesti posljedica zaraze gljivicama.

Grčice običnog hrušta veliki su štetočine na travnjacima, posebno na lošijim, rjeđe košenim i gnojenim površinama.

U domaćem vrtu često nam smetaju ose, posebno ako je blizu zrelo voće ili su na vrtnom stolu slatka pića i hrana. Ti kukci inače su miroljubivi, ali brzo postanu agresivni kad su razdraženi ili kad brane svoja gnijezda.

Opasna bolest graška koja sprječava biljku u oblikovanju mahuna, tako da nema prinosa.

Bolest se manifestira na odrvenjelim izbojcima. Uzrokuju je dvije gljivice, a može se prepoznati po velikim tamnoljubičastim elipsastim mrljama.

Pepeljaste plijesni ili pepelnice napadaju većinu biljnih vrsta, a u vrtu ih se najčešće može primijetiti na ružama i drugim ukrasnim biljkama, rajčici, krastavcima i drugom povrću, na voćkama, posebno jabukama, i na vinovoj lozi.

Bolest se javlja na krastavcima, lubenicama i tikvama od lipnja do kolovoza. Poljavljuje se tijekom toplog i suhog ljeta, lišće se suši i umire, usjev je slabiji.

Bolest se od lipnja do rujna pojavljuje na blitvi i crvenoj cikli. Njezine znakove prepoznajemo po sivkastim pjegicama sa crvenim rubom.

Plamenjača luka javlja se ponajprije za hladna i vlažna vremena i može zaraziti sve dijelove biljke. Može uzrokovati veliko smanjenje prinosa i njegove kvalitete.

Plemenjača salate napada prvenstveno salatu u pregustim usjevima. U kišnim razdobljima i na teškom tlu salata također može potpuno propasti.

Najznačajnija gljivična bolest rajčice koja inficira i krumpir, a potrebni su joj vlaga i toplina. Na biljci se pojavljaju mrlje, a u slučaju veće infekcije biljka propada.

Polukružnu izgriženost rubova listova rododendrona uzrokuje prugasta vinova pipa, koja je vrtni i, ponajprije, vinogradarski štetočina. Takvo ime dobila je jer često uzrokuje štetu na vinovoj lozi i ima duguljast, rilcu sličan, prednji dio tijela.

Bakterija prodire u biljku kroz rane koje se naprave alatom prilikom okopavanja. Može se naseliti i kroz rane koje su napravile grčice ili druge štetočine na korijenju.

Liste vrtnic pogosto objedajo pagosenice šipkove grizlice, ki so zelo požrešne in v kratkem času liste povsem uničijo, da ostanejo le še gola rebra.

Jabučni savijač najraširenija je štetočina na jabukama i kruškama. Spada u skupinu savijača. To je leptirić s promjerom krila od oko dva centimetra

Pojavljuje se na odumrlim i oštećenim dijelovima biljaka u vlažnom vremenu, kada su uvjeti za infekciju povoljni, biljka u potpunosti može propasti.

Travnjak se ne razrasta, a tlom se širi korov.

U našem podneblju najčešća je bolest na travnjaku snježna plijesan. Najčešće se primjećuje u rano proljeće.

Sovice su dosadni štetočine travnjaka. Njihove se ličinke hrane listovima i vratovima korijena trave. Razmnožavaju se posebno za vlažna vremena.

Ruže napada više vrsta štitastih uši, a najčešća je ružina štitasta uš. Javlja se na izbojcima, gdje se hrani sisanjem biljnih sokova.

Gljivica inficira sve vrste koštičavog voća, a znakovi se mogu primijetiti na listovima, mladim izbojcima, grančicama i plodovima.

Mala vrsta komarca koja ne zuji, ali bode tako neprimjetno da je teško vjerovati da je snažan svrbež posljedica njegova uboda.

Trešnjina muha nešto je manja od kućne muhe i na leđima ima karakterističnu žutu mrlju. Sve je štetnija jer trešnje uništava u takvom opsegu da se drvo trešnje uopće ne isplati obrati. Napad muhe posebno je snažan u toplo proljeće i ljeto.

Cvjetove nekih sorta ruža jako vole kukci koje nazivamo zlatnim marama. One se ponekad pojave u tako velikom broju da je cvijet prekriven bubama. A njihovu broju odgovara i počinjena šteta jer mogu potpuno uništiti cvjetove.

Žičnjaci u vrtu su prava smetnja, jer nam mogu uništiti cijeli urod. Tvrdoglave ličinke žičnjaka objedaju korijen zbog čega biljke propadaju.