Search
Search

Jesen - aktivno doba za vas i vaše okućnice, terase i balkone

6. 10. 2017
Dendrološko bilje (drveće i grmlje) posađeno u jesen brže će se i bolje ukorijeniti od onog posađenog u proljeće-manji je rizik od propadanja. Nakon jeseni slijedi dugi period mirovanja i stagniranja vegetacije što biljkama pruža vrijeme za prilagodbu i stvaranje stabilnosti. Ne smijemo zaboraviti da je presađivanje za biljku stresno, a rizik od propadanja se povećava što je sadnica starija. Presađivanjem u proljeće biljci ostavljamo malo vremena za stabiliziranje prije iscrpljujućeg listanja i cvatnje. Ukoliko se korijen dobro ne razvije, ni biljka se neće pravilno razviti, izostat će cvatnja i plod te će joj trebati niz godina za oporavak ili će u potpunosti propasti. To nije pravilo, ali je mogućnost koja se jesenskom sadnjom izbjegava. 
Planirate li posaditi živicu, bitno je odlučiti što njome želite postići.
Zaštitu od neželjenih pogleda, vjetra ili buke postići ćete gustom i visokom živicom, zelenom tijekom cijele godine. U tu svrhu, za kontinentalno podneblje, najbolje je izabrati običnu ili smaragdnu tuju.
Obična tuja, Thuja occidentalis, crnogorična je vrsta koja odlično podnosi rez, a čestom rezidbom potiže se njen rast u širinu čime dobiva na gustoći. Ova je živica odlična zaštita i od raznih životinja. Posadite li je u dva reda naizmjence, u tzv. ‘cik-cak’ raster, bit će potpuno neprobojna i neprovidna. Smaragdna tuja, Thuja occ. Smaragd, također je brzorastuća crnogorična vrsta od koje možemo oblikovati živicu. Odlikuje ju zvonolik habitus i smaragdno zelena boja. Živica od smaragdne tuje atraktivnija je od obične tuje, ali je njezino formiranje dugotrajnije. Sadi se na razmak od 1 do 1.5 m, a u živicu se spaja kroz par godina dok biljke ne izrastu dovoljno u širinu. Smaragdna je tuja zbog njezine iznimne ljepote odličan izbor i kao samostojeći grm. Živica može biti i dekorativna. Najčešće se sadi kako bismo njome naglasili staze, stepenice, kao obrubi terasa, kao barijere između npr. boravišnog i gospodarskog vrta, ili kao dekorativna forma. U tu svrhu najbolje je izabrati niže vrste grmlja.
Šimšir, Buxus sempervirens, je spororastući grm, zelen tijekom cijele godine,odlično podnosi rez i često se koristi za oblikovanje različitih formi i oblika. 
Zelenolisna i crvenolisna žutika, Berberis thunbergii i Berberis thunbergii Atropurpurea, listopadne su vrste grmlja koje odlično podnose rez i moguće ih je različito oblikovati. Nedostatak lišća zimi nadoknađuju zanimljivim spletom grana s trnjem zbog kojeg je živica od žutike neprohodna. 
Oprez! Upravo zbog trnja, žutiku ne bi trebalo saditi u blizini prostora za dječju igru!
Preferirate li slobodne forme živica,odlučite se za suručicu, Spirea x. vanhouttei, listopadnu vrstu koja će u proljeće u vašem vrtu stvoriti slapove sitnih, bijelih cvjetića. 
Svaka od ovih vrsta može uspješno rasti u većoj tegli i žardinjeri na terasi ili balkonu.
Dok u jesen ljetnice pomalo gube sjaj, svoj dolazak najavljuju maćuhice i ciklame, i to na velika vrata!
Vrlo često maćuhicu, Viola x wittrockiana, smatraju proljetnom vrstom, međutim, maćuhica je dvogodišnja cvjetnica koja se sadi u jesen, tijekom zime stagnira, a u rano proljeće se budi još snažnija i obilno cvate sve do pojave ljetnica. Maćuhice su vladarice jesenskog vrta. Sve do prvog snijega one će krasiti vaš vrt, velike i male, u svim bojama, od ljubičaste, plave, žute, bijele, dvobojne, trobojne, šarene… U proljeće maćuhice očistite od suhih grana, oplijevite i prihranite; cvasti će obilnije i bogatije! 

Vrsta koju u jesen često susrećemo u trgovinama je ciklama, Cyclamen sp. Uglavnom je kupujemo kao ukrasnu lončanicu u šarenim teglicama. Međutim, u ciklamama možete uživati i u vrtu. Ona je biljka kratkog dana i potrebno ju je posaditi u polusjenu ili sjenu. Ne voli direktno sunce, ali joj je potrebno dosta svjetla kako bi obilno cvala sve do zime, a često izvire i iz snježnog pokrivača.
I dok se zabavljate mislima o svom vrtu, terasi ili balkonu, poklonite si ukrasnu papričicu, Capsicum sp., za vaš kuhinjski prozor. Uljepšat će vam svakidašnje obaveze u kuhinji i, ovisno o tome koliko je pazite, toliko će trajati. 
Željka Kolak, krajobrazni arhitekt