Search
Search

Kako napraviti kvalitetan kompost

22. 11. 2017

Kompostiranje je prastara metoda pretvaranja organskih ostataka koji prolaze proces razgradnje na jednostavne spojeve, u plodni humus. Humus poboljšava strukturu tla, omogućava bolje zadržavanje vlage, poboljšava prozračnost tla, povećava njegovu mikrobiološku aktivnost, obogaćuje ga hranjivim sastojcima te povećava otpornost biljaka na štetnike i bolesti.

Humusom možemo gnojiti vrt, voćnjak, travnjake i saditi cvijeće…


Kompostiranje kao proces počinje već u kuhinji gdje se prikuplja bio-otpad. Ostatke kod pripreme hrane nemojte bacati u smeće sa svim ostalim otpacima, već ga usitnite i bacite u posebnu posudu koju praznimo svakodnevno. Što su sitnije izrezani to će se prije pretvoriti u kompost. Otpadci moraju biti vlažni, ali ne i mokri. Posudu ne pokrivamo i ne držimo na suncu da bismo izbjegli stvaranje neugodnih mirisa.

Materijali za kompostiranje razvrstavaju se u zelene - bogate dušikom, i smeđe - bogate ugljikom. U zelenu sirovinu spadaju: sirovi ostaci voća i povrća, taloga od kave i vrećica od čaja, trava, kora krumpira, ljuske jaja, biljni ostaci iz vrta, izmet domaćih životinja biljojeda… U smeđe sirovine spadaju: lišće i suhe biljke, borove iglice, kora drveća, grančice, slama, sijeno, piljevina, papir, pamučne tkanine, uvelo cvijeće, pepeo drvenog ugljena ili drva…

Na kompostnu hrpu ne smijemo odlagati: ljuske oraha, češere, lišće oraha, bolesne biljke, velike količine novinskog papira, časopise, pelene, ostatke duhana, stare lijekove, ulja, plastičnu ambalažu, bojano drvo i stiropor, kamen, metal, PVC, različite kemikalije, lijekove, boje, baterije, staklo, gumu, životinjski i ljudski izmet te ostatke koji sadrže pesticide i antibiotike.

Ostatke kuhanih jela, meso, kosti i mliječni proizvodi vrlo lako će privući glodavce pa se nikako ne preporučuju.

Točan omjer zelenog i smeđeg ne postoji, ali se preporučuje da koristite dvije trećine smeđeg na jednu trećinu zelenog materijala.

Preporučljivo je da kompostište bude na sjenovitom mjestu zaštićenom od vjetra. Najbolje je u hladovini nekog stabla ili većeg grma. Tlo na mjestu za kompostište mora biti propusno kako ne bi dolazilo do nakupljanja vode. Bilo bi dobro da mjesto ima blagi nagib.

Najjednostavniji način slaganja je na otvorenu hrpu čija visina ne bi smjela biti viša od 1 - 1,5 m promjera oko 1 m. Ukoliko imate veće količine materijala za kompostiranje možete napraviti više hrpa ili jednostavno produžiti hrpu da ne bude šira od jednog metra, a dužina će tada ovisiti o količini materijala za kompostiranje.

Najjednostavniji i najčešći komposter možete napraviti od drvenih letava, možete iskoristiti i neku staru paletu. Dimenzija su najčešće 1m x 1m, odnosno možete ih prilagoditi prema dužinama letvi koje imate na raspolaganju. 

Komposter možete napraviti i od neke plastične ili druge posude. Najvažnije je da na posudi izbušite rupe na dnu kako bi se kompost mogao prozračivati. Da bi mikroorganizmi mogli djelovati, moraju imati hranjive tvari, vodu i kisik u povoljnom omjeru.

Slaganje kompostne hrpe

Prvi sloj složimo od grubo usitnjenih grančica, kako bi se osigurao protok zraka pri dnu kompostne hrpe. Kompostna hrpa mora biti u izravnom dodiru s tlom kako bi mikroorganizmi iz tla imali nesmetan pristup kompostištu. Nakon toga materijal slažemo u slojevima debljine oko 20 cm, a svaki sloj pospemo tankim slojem zemlje ili još bolje starog komposta ili gnoja. Pokošenu travu prije stavljanja u kompostište, raširimo u tankom sloju da se prosuši. Na vrh kompostne masu stavimo tankim sloj zemlje da bi neutralizirali mirise. Hrpu povremeno prozračujemo vilama.

Aktivnost mikroorganizama veća je u toplom dijelu godine i tada kompostnu hrpu moramo redovito zalijevati i štititi od isušivanja te provjeravati njenu vlažnost. 

Kompost ne smije biti prevlažan. Ukoliko je kompost previše vlažan trebate omogućiti drenažu suvišne vode ili dodati suhog kompostnog materijala kao što su novine ili piljevina.  Ukoliko je kompost presuh potrebno ga je zaliti vodom ili dodati biljne ostatke koje će mu nadoknaditi nedostatak vlage.Kompost trebate s vremena na vrijeme promiješati kako se ne bi usmrdio i kako bi dobio dovoljno kisika te se na taj način čim prije pretvorio u nama potreban humus. Redovno miješanje komposta donosi zrak bakterijama.

Kako bi ubrzali proces razgradnje kompostne hrpe dodajemo Bio Plantella Kompost aktivator.

Ovisno o godišnjem dobu u kojem ste započeli s kompostiranjem i drugim uvjetima, nakon 6 do 12 mjeseci nastaje humus. Zreli kompost je jednolikog izgleda. U njemu se više ne prepoznaju izvorni sastojci od kojih je nastao. Nema mirisa i miriše na šumsku zemlju. Tamnosmeđe je do crne boje. 

Nezreo kompost nije tamne boje, kiselog je mirisa i u njemu se još nalaze ostaci lakše i teže razgradivih sastojaka te mora odležati još neko vrijeme. Takav kompost preokrenemo i prozračimo te pustimo da dozrijeva.

 

Milica Sekulić, agronom - stručni savjetnik Unichem Agro