Ugrizi i ubodi insekata nisu samo neugodni i bolni, nego mogu izazvati mnoge zdravstvene probleme, a u najgorim slučajevima mogu prouzročiti i smrt.

Ove godine našem zdravlju prijeti ne samo korona, već i mišja groznica. Ovu akutnu zaraznu bolest (stručno hemoragična groznica s renalnim sindromom – HMRS) uzrokuju hantavirusi koji u prirodnim žarištima cirkuliraju uglavnom među glodavcima poput miševa, voluharica i štakora.

Uživanje u prirodi u ljetnim danima mogu nam upropastiti komarci s bolnim ubodima i jakim svrbežom, odnosno krpeljima, koji također postaju sve opasniji i u našoj zemlji.

Povrće i voće svake sezone crpe hranjiva, zato su tla poslije sezone jako iscrpljena. Iskusni povrtlari znaju, da ono što je odneseno, moramo tlu vratiti, jer u prirodi može potrajati i 1000 godina, da nastane 1cm plodnog sloja. Samo s odličnim gnojivima popravljamo fizikalne, kemijske i biološke karakteristike tla.

Poslije zime s velikim veseljem očekujemo prve vijesnike proljeća. Među prvim cvatućim biljkama dolazak proljeća najavljuju nam predivni i spektakularni cvjetovi jaglaca.

Vrtlarska sezona počinje sijanjem sjemena povrća, koja se obavlja od siječnja do travnja u zaštićenom prostoru ili direktno na otvorenom, ovisno o kulturi i roku uzgoja. Sjeme mora biti visoke kakvoće da bi klijavost bila uspješna.

U zatvorenim prostorima biljke potpuno ovise o brizi čovjeka pa zimi trebaju posebnu pažnju. Sušenje listova ili biljaka, blijedi listovi ili mrlje po listovima, izostanak cvatnje simptomi su neodgovarajućih postupaka ili uvjeta u zatvorenim prostorima

Sadnja povrća voća i začinskog bilja za vlastitu uporabu u ovim teškim vremenima pravo je veselje. Tijekom siječnja i veljače imamo dosta slobodnog vremena jer nam vremenske prilike ne dozvoljavaju rad u vrtu i zato je važno iskoristiti vrijeme za detaljan plan vlastitog vrta.

Praznici su iza nas i sad se ponovo možemo posvetiti našim biljkama i pripremnim radovima u vrtu. Što sve možemo raditi u siječnju?