U proljetno doba, kada se sve budi, pupa i zeleni, i mi u vrtu zaživimo punim plućima. To je vrijeme velikih radova, prekopavanja, sadnje, rezidbe voćaka, vrijeme prvog i vjerojatno jedinog prskanja. U tom velikom žaru često nesvjesno počinimo kakvu veću ili manju pogrešku. Većinom su to mali previdi koji se mogu zanemariti, ali ponekad mogu biti i vrlo štetni.

Visoke temperature tijekom siječnja, veljače i početkom ožujka natjerale su biljke u vegetaciju. Neke voćke su procvjetale a neki pupovi spremni na otvaranje. Većinu uzgojenih presadnica presadilo se na trajno mjesto u vrtove.

Svi znamo da je ukusno sitno voće poput jagoda, borovnica ili malina prava riznica vitamina. U vašem vrtu zaslužuju sasvim posebno mjesto, a samim time i njegu.

Raznovrsna ponuda zemlje za sadnju i presađivanje biljaka svake je godine sve bogatija, uz širok raspon cijena za određenu vrstu supstrata. Budući da se mnogo ne razlikuju na prvi pogled, često se odlučujemo za jeftiniju opciju čija je kvaliteta nažalost upitna. Unatoč tomu što u početku nisu vidljive znatne razlike između vrsta zemlje za sadnju biljaka, tek se poslije može utvrditi pogrešan odabir nakon što problemi s biljkama postanu sve brojniji.

Povrće i voće svake sezone crpe hranjiva, zato su tla poslije sezone jako iscrpljena. Iskusni povrtlari znaju, da ono što je odneseno, moramo tlu vratiti, jer u prirodi može potrajati i 1000 godina, da nastane 1cm plodnog sloja. Samo s odličnim gnojivima popravljamo fizikalne, kemijske i biološke karakteristike tla.

Život bez biljaka je nezamisliv zbog estetskih i zdravstvenih razloga. Biljke nas svojom bojom smiruju, pročišćuju nam zrak, stvaraju ugođaj topline u poslovnim i stambenim prostorima.

Bez organske tvari zemlja gubi plodnost. Svake se godine 1-2% organske tvari gubi procesom mineralizacije. Organsku tvar gubimo i berbom plodova i usjeva te iznošenjem ostataka nakon rezidbe.

Na završetku cijele sezone ubiremo plodove, posljednji na redu za branje su kaki jabuke, kivi i neke sorte jabuka. Nakon berbe kod drveća nastupa faza mirovanja, koja završava vegetacijom i opadanjem lišća, no naša briga za drveće tu ne završava. Ostalo nam je još nekoliko važnih zadataka koji će imati važan utjecaj na sadržaj hranjivih tvari u tlu, pojavu bolesti i štetočina te kondiciju samih biljaka u sljedećoj sezoni.

Proizvodnja povrća moguća je tijekom cijele godine. Kad stignu prve hladnoće, razmišljamo o tome što je potrebno učiniti da bi se i tijekom zime na tanjuru našlo domaće povrće. To nije nemoguće – treba samo izabrati pravi oblik zaštićenog prostora za uzgoj biljaka. Najčešće se odlučujemo na zaštićene prostore kao što su plastenici, tople gredice, tuneli i zimski vrtovi. Što ćemo odabrati ovisi od naših potreba, mogućnosti i želja.

Prije nego što započnemo s uzgojem povrća, moramo znati kakvo je tlo. Važno je prepoznati koliko je tlo grudasto, zrnasto i propusno za zrak i vodu te koliki je u njemu udio humusa i hranjivih tvari