Visoke temperature tijekom siječnja, veljače i početkom ožujka natjerale su biljke u vegetaciju. Neke voćke su procvjetale a neki pupovi spremni na otvaranje. Većinu uzgojenih presadnica presadilo se na trajno mjesto u vrtove.

Svi znamo da je ukusno sitno voće poput jagoda, borovnica ili malina prava riznica vitamina. U vašem vrtu zaslužuju sasvim posebno mjesto, a samim time i njegu.

Raznovrsna ponuda zemlje za sadnju i presađivanje biljaka svake je godine sve bogatija, uz širok raspon cijena za određenu vrstu supstrata. Budući da se mnogo ne razlikuju na prvi pogled, često se odlučujemo za jeftiniju opciju čija je kvaliteta nažalost upitna. Unatoč tomu što u početku nisu vidljive znatne razlike između vrsta zemlje za sadnju biljaka, tek se poslije može utvrditi pogrešan odabir nakon što problemi s biljkama postanu sve brojniji.

Povrće i voće svake sezone crpe hranjiva, zato su tla poslije sezone jako iscrpljena. Iskusni povrtlari znaju, da ono što je odneseno, moramo tlu vratiti, jer u prirodi može potrajati i 1000 godina, da nastane 1cm plodnog sloja. Samo s odličnim gnojivima popravljamo fizikalne, kemijske i biološke karakteristike tla.

Bez organske tvari zemlja gubi plodnost. Svake se godine 1-2% organske tvari gubi procesom mineralizacije. Organsku tvar gubimo i berbom plodova i usjeva te iznošenjem ostataka nakon rezidbe.

Na završetku cijele sezone ubiremo plodove, posljednji na redu za branje su kaki jabuke, kivi i neke sorte jabuka. Nakon berbe kod drveća nastupa faza mirovanja, koja završava vegetacijom i opadanjem lišća, no naša briga za drveće tu ne završava. Ostalo nam je još nekoliko važnih zadataka koji će imati važan utjecaj na sadržaj hranjivih tvari u tlu, pojavu bolesti i štetočina te kondiciju samih biljaka u sljedećoj sezoni.

Prije nego što započnemo s uzgojem povrća, moramo znati kakvo je tlo. Važno je prepoznati koliko je tlo grudasto, zrnasto i propusno za zrak i vodu te koliki je u njemu udio humusa i hranjivih tvari

Voćari znaju da u jesen, nakon završene berbe voća, počinje priprema za sljedeću vegetacijsku godinu. Koji nas sve radovi čekaju u kasnu jesen?

Za češnjak možemo tvrditi da je jedan od najdjelotvornijih prirodnih antibiotika, a to su potvrdila i brojna istraživanja. Naime, češnjak ima antivirusno, antibakterijsko i fungicidno djelovanje. Snažan je antioksidans te ima blagotvorno djelovanje na imunosni sustav.

Ove godine voćke i vinogradi urodili su velikom količinom ploda. Kako bi te biljke i sljedeće godine imale velike prinose moramo ih pripremiti za to. Biljke su potrošile hranjiva i organsku tvar iz zemlje, a mi moramo vratiti hranjiva i organsku tvar JESENSKOM ORGANSKOM GNOJIDBOM.