Plodnost tla je sposobnost tla da korijenu biljke osigura smještaj, odgovarajuće toplinske prilike i neprekidnu opskrbu vodom, zrakom i biogenim elementima, nužnim za rast i razvoj biljaka. Sve značajke tla koje utječu na njegovu plodnost veoma povezane i ovisne jedna o drugoj, odnosno o postanku, razvoju i tipu tla.

Praznici se brzo približavaju i sada lako možemo razmišljati o darovima s kojim bismo razveselili svoje prijatelje. Ugodno iznenađenje može biti sobno bilje-za nadahnuće vam predstavljamo neke manje znane predstavnice, koje radi svoje posebnosti zaslužuju posebnu pažnju. Ako ćete pored našeg prijedloga u novogodišnju mašnu umotati i gnojiva Plantella List i Plantella Cvijet, poklon će doseći svoju namjenu.

Zima je na vratima. Sve je manje aktivnosti u vrtu, povrtnjaku i voćnjaku ali ipak neke radove možemo obaviti i sada u prosincu.

Jedan od vrlo važnih čimbenika u pripremi tla je dobro poznavanje reakcije tla (pH). Reakcija tla značajno utječe na primanje svih hraniva, a varira ovisno o potrebama kultura od kiselog do alkalnog. Uspjeh neke biljne proizvodnje u najvećoj mjeri ovisi o opskrbljenosti tla makro i mikrohranjivima, a na njihovu moć oslobađanja i kretanja kroz tlo, značajno utječe reakcija tla. O reakciji tla također ovisi hoće li biljka primati više kationa ili aniona.

Zima još nije ni počela, a mi već jedva čekamo da prođu sivi dani i da nas što prije razveseli toplo sunce. U razdoblju kad priroda počiva i u stanu volimo imati kakvu cvatuću biljku. U blagdansko su vrijeme prave ljepotice božićna zvijezda i kaktus. Duge zimske dane nam uljepšavaju i zumbuli, tulipani, narcisi, jaglaci i ciklame.

Kompostiranje je prastara metoda pretvaranja organskih ostataka, koji prolaze proces razgradnje na jednostavne spojeve u plodni humus. Humus poboljšava strukturu tla, omogućava bolje zadržavanje vlage, poboljšava prozračnost tla, povećava njegovu mikrobiološku aktivnost, obogaćuje ga hranjivim sastojcima te povećava otpornost biljaka na štetnike i bolesti.

Hladni dani idealni su da se podsjetimo kako je izgledao naš povrtnjak u prošloj sezoni. Vrijedni vrtlari koji bilježe podatke u vrtlarski dnevnik lako će doći do zaključka što se radilo dobro, a gdje se griješilo. Koje kulture su bogato dale prinos u povrtnjaku i kada je bilo pravo vrijeme sijanja, presađivanja, gnojidbe na temelju dobivenih rezultata u protekloj sezoni uzgoja. Važno je ne ponoviti greške već kvalitetno izabrati povrće koje će se uzgajati, prilagoditi rokove sjetve i sadnje, proučiti dobre i loše susjede te kvalitetno skicirati plana svake gredice.

Pred zimu nas čeka sadnja novih stabala te također moramo pripraviti i starija. Tek zasađena stabla su radi presađivanja iz rasadnika više osjetljiva na mraz nego starija koja su već naviknuta na uvjete na određenom području, zato ih moramo pred neugodnim vremenskim uvjetima što bolje i temeljitije zaštititi.

Nepravilna gnojidba povrtnih kultura negativno utječe na kakvoću povrća. Najčešća greška je pretjerana gnojidba samo mineralnim gnojivima. Povrće s visokim sadržajem nitrata opasno je za zdravlje čovjeka. Važno je voditi evidenciju gnojidbe i znati koliko hranjiva biljka treba za rast i razvoj, koliko može usvojiti i koliko smo mi unijeli u tlo ili dodali folijarno, organskim ili mineralnim gnojivima.

Neke vrste povrća još uvijek možemo spremiti za zimnicu. Različiti su načini čuvanja povrća kako bi ga koristili van sezone. Kiseljenje je jedan od najstarijih načina konzerviranja povrća. Poznat je još od davnina, a zbog svoje jednostavnosti i ekonomičnosti primjenjuje se još i danas. Povrće možemo uglavnom konzervirati na dva načina: kiseljenje octom i konzerviranje soljenjem.